Istorija stvaranja oporezivanja u svijetu

Porezi su glavna garancija postojanja države, odnosno povijest oporezivanja izravno je povezana s poviješću postojanja država. Istina, potrebno je razlikovati takve pojave kao počast i honorar od oporezivanja - prva dvojica su se pojavila čak i prije stanja i češće značila zahtjev u naravi - hrani, roba, pa čak i ljudi. Počast je nametnut pojedinim narodima, selima ili plemenima. Poraženi narolovi platirali su počast vazalima nakon poraza u ratu, u stvari, afrička robna trgovina također je razvila i na osnovu počast - snažne afričke države prodale su poražene neprijatelje u ropstvo.

Porezni sistem počeo se razvijati samo sa pojavom novca. Univerzalni ekvivalent uvelike je pojednostavio iznudu - prikupljeni novac i možete ga odložiti po potrebi. Prvi porezi prikupljeni su prvenstveno za održavanje države i njenog vojnog sistema. Suvereni tih vremena nisu zaista razmišljali o liberalizaciji poreznog sustava, a zbog toga su se zbog toga često izbili popularni neredi.

Ali ipak, društvo je nastavilo plaćati porez i počast stalnom državi. U nekim slučajevima, zbog beznađa situacije. U ostalim slučajevima, zahvalni stanovnici su platili vladara da ih čuvaju.

Porijeklo oporezivanja

Prije pojave prvih državnih organizacija, porezi su plaćali samo donji slojevi društva - zanatlije, trgovca i seljaka. Oni su bili njihovi porezi potrošeni na pružanje državnog sistema i ispunjavanje vojske.

Prvi porez bili su porezi na osnovne vrijednosti: zemljište, stoku, radnici. Još jedan izvor poreznih prihoda, porez na pobijeđen, vjerovatnije će se klasificirati kao državno preduzeće, ako se osvajanje gleda kao projekt sa vlastitim troškovima (trupama) i prihodima (jednokratni porez na pobede i konstantne počast ili porezi).

Žrtve se ponekad nazivaju prvi porezi. Svi ovi porezi bili su izravni, odnosno su se objavljali direktno na osobe koje primaju prihode, provode transakcije i posjeduju posjedovanje. Ovi porezi su samostalno naplatili svjetovne i duhovne vlasti.

Slobodni stanovnici drevne Grčke uopšte nisu plaćali porez, međutim, ograničavajući se dobrovoljnim donacijama tokom ratnog perioda, porezni nametci su uvedeni za cijelo stanovništvo. Rimski sistem radio na sličan način - porezi su nametnute samo u ratnom vremenu, međutim, s obzirom na učestalost rimskih pobjedničkih ratova, može se zamisliti koliko se to često dogodilo. Stanovnici osvojenih pokrajina bili su podvrgnuti svim vrstama poreza bez neuspjeha kako bi još jednom pokazali svoj podređeni položaj.

Moderni sistem oporezivanja u velikoj mjeri nasljeđuje rimski jezik. Dakle, bilo je u danima drevnog Rima koji su se pojavili takvi koncepti kao direktni porezi, fluktuiraju ovisno o prihodu od poreznog obveznika; Indirektni porezi uključeni su u cijenu robe, uključujući trošarine, a takve koncepte kao fiskalne dozvole, koje su prilagođene novim uvjetima u proteklih vijeka. Sada preuzmemo bliže.

Stari porezni uzrast

Savladavanje digitalnih finansija: sveobuhvatan vodič

Osnažite svoju financijsku budućnost: Uzmite svoju kopiju 'savladavanja digitalnih finansija' e-knjige i kretati se složenim modernim financijskim pejzaži s povjerenjem!

Nabavite svoju e-knjigu

U drevnom Egiptu glavni prihod je plaćanje za korištenje zemljišta u vlasništvu šefa države. U drevnoj Grčkoj, porez na dohodak bio je glavni, ali slobodni građani gradova nisu mu platili. Umjesto toga, građani su dali dobrovoljne donacije, a samo u hitnim slučajevima (rat) bio je postavljen postotak prihoda prikupljenih od njih.

U drevnom Rimu je praktički nije bilo poreza. Sve dok Rim ostane grad-država, javni troškovi pokriveni su zakup javnih zemalja. Državni aparat je podržao. Izabrani suci, koji su izabrani, nisu obavljali samo svoje dužnosti besplatno, već su takođe doprinijeli vlastitim sredstvima javnim potrebama na dobrovoljnoj osnovi, razmatrajući ga u obzir. U hitnim slučajevima (rat) građani Rima oporezuju se na njihovoj imovini; Za to su svakih pet godina predali izabranim zvaničnicima-cenzura izjavu o njihovom imovinom i bračnom statusu, na osnovu kojih je utvrđen iznos poreza (kvalifikacije).

U Rimskom carstvu glavni izvor prihoda bio je porez na zemljište, u iznosu od 10% od prihoda od parcele. Primjenjuju se drugi oblici oporezivanja zemljišta, kao što su porez na broj voća, uključujući vinove loze. Nekretnina i sredstva za proizvodnju su oporezive: nekretnine, stoku, dragocjenosti. Svaki stanovnik provincije morao je platiti jedinstveni porez na anketu za sve. Bilo je i indirektnih poreza (preneseno kupcima robe): porez na promet - 1%, poseban porez na promet na trgovini robovima - 4%, porez na puštanje robova - 5% njihove vrijednosti. U 6 oglasa Car Augustus uveo je porez na nasljedstvo po stopi od 5%. Samo su građani Rima bili podložni nasljednom porezu. Porez je bio usmjeren. Primljena sredstva korištena su za pružanje penzija za profesionalne vojnike.

U konačnici

Poreznost je nametanje obaveznih nameta o pojedincima ili entitetima od strane vlada u gotovo svim zemljama svijeta. Oporezivanje se koristi prvenstveno za prikupljanje prihoda za vladine rashode, iako može poslužiti i druge svrhe.

Istorija oporezivanja datira datumi u drevna vremena, prije pojave novca. I razvijala se brzo paralelno sa razvojem državnog sistema. Ovo je sastavni element za postojanje države. Postupak oporezivanja se nastavlja do danas.